Jednostavan odgovor je da Shockwave Player za linux ne postoji.
Postoje nekakva rješenja kao to riješiti, ali ih ja nisam iskušao, uključio sam WinXp i pokrenio Internet Explorer i mogao sam koristiti http://www.explorelearning.com.
Koliko sam pročitao po internetu sam Shockware plugin jedino sigurno radi na Internet Exploreru.
Napomena, Flash i Shockwave nije ista stvar. Flash radi bez problema.
Ovo nije problem samog linux-a, nego toga što se Adobe-u ne da napravti plugin za linux.
Na windowsima sa uglavnom koristio bittorrent, probao sam i linux verziju ali je dosta osiromašena naspram windows verzije.
Bittorrent klijent koji se dobije instaliran sa ubuntuom(7.10) je sasvim OK, jedino što mi je nedostajala mogućnost da iz torrent fajla mogu selektirati koji će se fajlovi skinuti, a koji ne.
Deluge nudi sasvim solidno riješenje. Ima jednostavno sučelje, koji nije prenatrpano informacijama i može se proširiti sa dodacima.
Njega sam pronašao na http://mikesubuntu.blogspot.com/2007/09/open-source-torrent-programs.html i http://ubuntuforums.org/showthread.php?t=259125
Koristim Operu 9.52 (build 2091) i par puti(za 2 puta sam siguran) dogodilo mi se sljedeće.
Pred prošli mjesec sam skinio preko 10GB(što je limit mog paketa i rijetko kada potrošim više od 6-7GB), a kada sam gledao na t-com stranici ispis spajanja, sve je bilo unutar granica mog korištenja interneta osim jednoga dana kada je bilo oko 7GB u rok 12 sati, nisam skužio kako se to moglo dogoditi čak sam mislio da su i oni u t-com nešto zeznuli ali mi se nije dalo ulaziti u detalje.
Prije par dana sam otkrio u čemu je problem.
Pošto Opera ima ugrađeni torrent klijent, a ja ne skidam torrente često, znao bih upotrijebiti Operu za skidanje torrenta.
Ovaj sam mjesec išao skinuti dokumentarni film, jedino je bio dostupan preko torrenta pa sam ga ostavio skidati preko noći.
Ujutro sam imao što vidjeti (nakon 10 sati), torrent je došao do 99.9% posto i još nije bio gotov, pomislio sam da ne može naći neki mali djelić pa je tu problem.
Iz nekog sam razloga otišao na t-com ispis spajanja da vidim koliko se bandwidth-a potrošilo i imao sam šta vidjeti, oko 7GB i od toga samo 350MB na upload.
Ma čekaj malo pali mu još 0.1% od fajla a on je downloadirao preko 6GB, znao sam da ovdje nešto nije uredu.
Prekinio sam download u Operi i pokrenio download u standardnom ubuntu klijentu, program je sam skužio da je ovaj torent već bio skidani počeo je provjeravati integritet fajla i ispalo je da je cijeli fajl već bio uspješno skinut.
Znači Opera je uspješno skinula fajl preko torrenta, ali je iz nekoga razloga mislila da joj nedostaje neki mali dio i stalno generirala download promet i potrošila mi bezveze 7GB preko noći, kada sam ovo skužio bilo mi je jasno odakle onaj čudan promet iz pred prošlog mjeseca.
Da li je ovo točno problem Opere, ubuntua, kernela ili možda čak moga rutera neznam, ali se i u Operi bune.
Baš sam išao napisati novi unos i bacim pogled na statitiku posjeta ovog bloga, ono što je začudujuće (bar meni) da čak i u razdoblju kada nisam tokom par mjeseci ništa pisao, blog je ipak imao i po 10 posjeta dnevno.
Danas je netko našao ovaj blog tako što je u google upisa “ubuntu kako otvoriti terminal”.
Pa za one koji ne znaju, evo načina: kliknuti na Application pa doći mišem na Accessories, stvori se novi izbornik u unutar njega doći na Terminal i kliknuti.
To se ukratko opiše u stručnoj literaturi na sljedeći način:
Application->Accessories->Terminal
Oni koji imaju prevedenu verziju mogu staviti prijevod u komentar.
Preporučio bih da se prije ovoga pročita Razlika između Linux-a i Linux distribucije, ako ne znate razliku između Linux-a i Ubuntu-a.
Pošto ima više od 1 godine(oko 1 godine i 2 mjeseca) da aktivno koristim Linux( distribucija Ubuntu 7.10 -> ovo je verzija koju sam prvu instalirao i nisam radio nadogradnju na noviju, niti planiram) za stolno računalo, odlučio sam napisati svoja iskustva, dobra i zla u tih godinu dana.
Nakon ovih godinu dana Ubuntu bih dao ocjenu( 9/10 ).
Prije toga sam koristio WinXp, za vas koji volite Win VS. Linux mogu reci da bih WinXp-u da ocjenu (6/10).
Vistu nikada nisam koristio kod kuće, samo par puti na javnim računalima.
Ne želim se u komentarima raspravljati oko ovih ocjena, one su sa moje strane za mene korektne i točne, te donesene nakon dugo razmišljanja.
U daljem tekstu kada koristim riječ Linux, ne mislim konkretno na Linux Kernel, nego na Ubuntu 7.10 distribuciju jer sam nju koristio zadnjih godinu dana.
Najveći strahovi, zbog kojih sam odgađao prelazak na Linux-a sa Windowsa su bili:
Odgovori na strahove:
Da mogao sam i čak sam otkrio da na Linux-u mogu neke stvari koji nikada nisam mogao na WinXp-u.
Da mogao sam, word, excell, pdf, slike, muzika, power point, sve je to radilo bez problema. Možda postoje neki formati koji se ne mogu otvoriti na Linux-u, ali ja na njih nisam naletio. Pada mi na pamet konkretno CorelDraw formati bi možda bili problematični, ali u to nisam siguran.
Mogu reći da radi jako stabilno. U ovih godinu dana mi se nikada nije dogodilo(kucam u drvo), da mi je kompjuter jedan dan radio a da se sutradan nije mogao upaliti, kod Windowsa sam nažalost imao takva iskustva. Jedan dan radi, urednog ga ugasim, sutradan neradi i moram izgubiti par sati da mi stvari samo prorade. To je zapravo i razlog zašto sam prešao na Linux, jednoga dana pao mi je fajlsistem na windowsima i kada sam vidio da moram sve ponovno instalirati odlučio sam isprobati Linux, nisam zažalio.
Mogu reći da sam se uspješno snašao. Ako sam ikada i imao kakav problem na lokalnim Ubuntu forumima( http://www.ubuntu-hr.org/ i http://www.ubuntu-rs.org/ ) dobio bih odgovor unutar jednog dana. Napominjem da kada sam počeo koristi Linux, nisam znao i što se nalazi u /etc direktoriju, eto koliko je moje praktično znanje o Linuxu bilo, iako napominjem da sam znao koja je razlika između Linux-a i Linux distribucija. Osobno mislim da svatko tko znam instalirati Windowse i razumje osnovne stvari u vezi kompjutera će se vrlo lako snaći u Linuxu.
Problemi kod Linux-a
Ja ne mogu reći da sam imao nekih problema. Uglavnom su problemi bili što sam išao nešto raditi na način kako sam to prije radio na windowsi, ali sam linux tako ne funkcionira kod njega se to radi na drukčiji način, kada bih saznao kako to učiniti na ispravan način nije bilo problema, konkretno mislim na dodavanje novog HDD kada je linux već bio instaliran.
Moglo bi se reći da je problem to što neki programi koji rade pod windowsima ili igre ne rade na linuxu, ali to je već problem toga što ih sami proizvođači nisu napravili da rade pod linuxom, nego problem samog linuxa a i to se da riješiti sa virtualizacijom, ako su potrebni isti ti programi.
Moglo bi se reći da je problem i to što ćete sada morati raditi istu stvar u nekom drugom programu,pa će trebati neki period da se otkrije koji je to novi program i nauči kako se sa njime radi, to može potrajati biti od par minuta do par sati. Ali i to samo po sebi ne bih svrstao u probleme jer osoba treba i može toga biti svjesna prije promjene operativnoga sustava, kao što će te imati period učenja kada promijenite auto isto tako će te imati i period učenja kad promijenite operativni sustav.
Gdje me je Linux oduševio
.
.Zaključak
Htio bih napomenuti da mi se čini da Ubuntu zna poprilično opteretiti CPU kada se surfa po nekim zahtijevanim stranicama(iako to ima i veze sa samim stranicama) nego što mi je to windows radio, ali isto tako pod punim CPU opterečenjem sam linux radi puno bolje nego windowsi, ovo je sve koliko me pamćenje služi nemam windows na tom kompjuteru od kada imam linux, pa nisam mogao ponovno provjeriti. Dok neki drugi ljudi su mi rekli da njima Ubuntu radi brže kada surfaju nego WinXP pa to možda ovisi i od kompjutera do kompjutera.
Nakon godinu dana ja sam jako zadovoljan sa Ubuntu linux distribucijom i namjeravam je koristiti i dalje. Kada bih imao više vremena isprobao bih neke druge distribucije, koje su manje hardverski zahtjevne jer je moj kompjuter poprilično star oko 8 godina trenutno.
Počeo sam pisati članak pod naslovom “Nakon godinu dana linux-a“, pa sam shvatio da bih osoba koja ga čita trebala prvo znati što je točno linux, a što je točno linux distribucija i što su linux programi.
Jer kao što je jedan moj prijatelj rekao: “Ljudi ne koriste linux, oni koriste GNOME.“
A problem je što mnogi koriste GNOME a misle da je to Linux, a da ih pitate koja je veza između Linux-a i Ubuntua(ili neke druge Linux distribucije), najvjerojatnije ne bi znali odgovoriti.
Ovo je pokušaj da se stvari objasne što je moguće jednostavnije, tako da su mnogi detalji izostavljeni.
Što je Linux ?
Linux je sama jezgra operativnoga sustava. To se točno zove Linux Kernel. Moglo bi se pojednostavniti da je Linux program koji služi samo za komunikaciju sa hardverom kompjutera. Ako ste ikada vidjeli nekoga tko je radio nešto na Linux-u i onda ste vidjeli neki crni ekrani i bijela slova po njemu i on je tu tipkao nešto što niste ništa razumjeli i onda ste mislili to je Linux i ja ovo ništa ne kužim. Čak i ta izjava je kriva jer to po čemu je on tipkao se zove ljuska, a unutar ljuske je pozivao razne druge programe, a sama ljuska je program koji služi za komunikaciju sa samim Linux Kernelom.
Linux Kernel sam po sebi ne može služiti za gledanje slike, slušanje muzike ili pisanje
tekstualnoga dokumenta, to mogu samo raditi programi koji koriste Linux Kernel.
Znači Linux ili Linux Kernel je sama jezgra operativnoga sustava, koji se stručno naziva Linux Kernel i služi za komunikaciju sa hardverom računala, pisan je u C programskom jeziku i svatko se može uključiti u njegov razvoj i svatko ga može koristiti za bilo koju svrhu, unutar okvira GNU Licence.
Što su Linux programi ?
Pošto sam Linux Kernel samo radi komunikaciju sa hardverom, može se reći da je beskoristan, bez programa koji će ga koristiti za određene svrhe.
Linux programi su programi koji rade na Linux Kernelu.
Ti programi mogu biti raznih vrsta i namjena, od gledanja filmova, slušanja muzike, server za web stranica(Apache), grafičkih korisničkih sučelja(KDE i GNOME su najpoznatiji), ljuske i razne druge vrste programa.
Aplikacije se mogu podijeliti na 2 vrse: CLI i GUI aplikacije.
CLI aplikacije su one sa kojima se radi iz terminala (ljuske).
GUI aplikacije imaju grafičke prozore.
Što je Linux distribucija?
Od samog se Linux Kernela nema koristi, bez Linux programa. Od samih Linux programa nema koristi bez Linux Kernela. Znači trebao bi se Linux Kernela i Linux programi povezati u jednu korisnu cijelinu. To se može raditi samostalno, ali to ne preporučujem, jer zahtijeva dosta znanja i vremena i ne znam nikoga tko to radi.
Jednostavan način za riješiti taj problem je uzesti neku Linux distribuciju, koja već ima spojen Linux Kernel i razne Linux programe u jednu cjelinu. Znači Linux distribucija je Linux Kernel sa raznim dodatnim Linux programima koji rade na Linux Kernelu.
Razlike među raznim distribucijama su uglavnom u tome koje dodatne Linux programe imaju već u sebi kada se sama distribucija instalira, te kako se mjenjaju postavke.
Objašnjenje na primjeru automobila:
Na primjeru automobila, sam Linux ili ono što bi se zapravo trebalo zvati Linux Kernel je motor. Auto je beskoristan bez motora, jer se ne može pomaknuti sa mjesta, ali sam motor bez ostalih dijelova(osovine, kotači, itd) Vam ne može služiti za prijevoz.
Ostali dijelovi bi bili razni Linux programi. Oni nemaju smisla Linux Kernela tj. motora.
Ako bi imali motor i razne dijelove za napraviti automobili(osovine, nosače, getribu, kola, karoseriju, žmigavci, svijetla, itd), to je opet sve beskorisno ako se ne spoji u funkcionalu cijelu, a to spajanje vrši tvornica automobila.
Kao što postoji više tvornica automobila i svaka tvornica ima različita auto za različite namjene i različite modele, tako postoji veliki broj Linux distribucija za različite namjene: od svakodnevnog korištenja računala, do povrata izgubljenih informacija, distribucije za klastere, distribucije za različite mrežne uređaje, upravljanje specifičnim strojevima, robotima, itd.)
VAŽNO:
Tekst nije potpuno točan, za više informacija pogledati:
http://www.teamquest.com/resources/gunther/display/5/
OVDIJE SE NALAZI ORGINALI TEKST KOJI DAJE KRIVO OBJAŠNJENJE, najbolje ne čitati.
Jedna od stvari koju nisam dugo znao što znači je load average iz uptime komande, čak ni nakon što sam pročitao man uptime više puti.
Pošto sam saznao kako se ona interpretira eto objašnjena na primjeru:
22:39:40 up 39 min, 2 users, load average: 0.41, 1.29, 1.04
Iz izlaza ove naredbe može se saznati par informaicja:
i sada dolazimo do load average: i ta tri čudna broja 0.41, 1.29, 1.04
Oni govore o preopterečenju procesora(CPU) u zadnjih 1, 5 i 15 minuta.
Ono što me je zbunilo je to što sam ja očekivao iskaz preoptrečenja u postoku(%) koliko je procesor bio zauzet u zadnja 3 vremenska radoblja, a što li sada znači 0.41, 1.29 i 1.04 dugo sam se ja mislio.
Objašnjenje ovih parametara ovisi o tome koliko procesora imate u računalu i koliko vam je jak procesor.
Ja konkretno imam 1 procesor na 1500MHz i evo objašnjenja:
Ako imate 2 procesora onda je vaša gornja granica opterečenja 2 i onda bi ovi brojevi imali skroz drugo značenje, a ako imate 4 procesora onda je gornja granica opterečenja 4.
Znači koliko imate procesa to vam je gornja granica opterečenja.
load average se isto tako može vidjeti u realnom vremenu uz pomoč top komande.
Ove godine sam bio predavač na slobodnom festivalu( http://2008.slobodnifestival.info/ ).
Evo slajdova sa prezentacije:
Za one koji ne znaju o čemu se ovdje radi, kratko objašnjenje:
Ja osobno koristim Kino. Pokrenete Kino. i odete na “Capture”.
Mene osobno svaki put doceka poruka:
WARNING: raw1394 kernel module not loaded or failure to read/write /dev/raw1394!
I sve sto treba napraviti je:
sudo chmod 777 /dev/raw1394
I poslje toga sve radi savrseno.
Ono sto mi je bilo zanimljivo za primjetiti je zauzece procesora.
Na istom kompjuteru kada bih to radio u windowsima(naravno ne sa kinom), bilo je oko 80%, dok na ubuntu oko 30%.
Pod časopisima podrazumijevam PDF datoteku koja ima neki redovni ciklus izlaženja.
Jedan sa domaćih prostora je gnuzilla, u svakom je slučaju vrijedna pozornosti.
Časopis koji se bavi ubuntu-om je full circle magazine, kao što je jedan domaći blogger rekao, to je ubuntu slikovnica.
Tux Magazine sam pratio dok je izlazio, imao je 20 brojeva, mislim da se još mogu naći na stranici.
Magazin koji se bavi PCLinuxOS-om je PCLinuxOS Magazine.
Postoji i Free Software Magazine.
(In)secure Magazine iako se ne bavi linux-om direkno vec IT sigurnošću opčenito, nađu se neki članci koji su povezani sa linux-om.
Još jedan magazin je O3.
Siguran sam da postoji još ovakvih magazina, pa nastavite niz.. .
