Archive for the ‘osobno’ Category

Intervju za programere

Studeni 19, 2014

Ovaj članak će opisati moje viđenje svih bedastoća u razgovoru za posao kod programera.
Te opisati sam proces.

Pošto sam u zadnjih par mjeseci bi na par, dosta mi je svježe.

Ukratko, većina procesa za intervju programera je glupa.

Moje iskustvo

    Ja sam osobno bio na oba dvije strane:
  • onaj koga se ispituje
  • onaj koji mora ispitivati (i sastavljati ispite) za potencijale kandidate
  • Također sam bio na ukupno možda 30 intervju, od toga 70% za poslove van Hrvatske.

      Usput bi svakome preporučio da ako će već programirati sljedeće:
  • neka se pokupi van HR; bolji poslovi i bolja para
  • ili neka radi od doma za strance direktno, to je isto bolje plaćeno
  • ako odete u neku firmu, gledajte da stvorite dojam da ste bitni, to je važnije od rada
  • Važnost faksa za programiranje

    Već nakon jedne godine profesionalnog radnog iskustva, bilo mi je jasno da većinu onoga sto sam učio na faksu nije baš ni potrebno u radu.
    Nažalost to je tako.
    Također, ono što i naučite na faksu (ipak se nešto korisno i nauči), možete i samostalno naučiti u puno kraćem vremenskom roku i jeftinije.

    Tako da kada se sve zbroji, jedina koristi od faksa je što da papir, imate napismeno da ste npr. “magistar inženjer računarstva”, ali u praksi to se ne gleda puno.
    Osobno još nisam bio na intervju gdje su me pitali što sam završio.

    Ako želite programirati, faks vam nije bitan.
    Znam ih dosta što programirjau za pare, a nemaju faks.

    Povezanost intervjua i posla koji čete raditi

    Nakon jedne godine, jasno mi je bilo da povezanost između što se uči na faksu i što se radi u praski nije 100%.
    Postoji više razloga zašto je tako, ali ne bih sada o tome.

    Ali ono što mi je bilo začuđujuće je da i ono što vas se ispituje na intervju, obično nema veža sa onim što ćete poslije raditi.

    Evo par primjera.

    Primjer 1
    Jednom sam dobio pitanje:
    Napravi funkciju koja provjerava koliko je bitova postavljeno u broju.
    Npr. 5 je binarno 0101, pa je odgovor 2.
    Za one kojima treba odgovor StakOverflow je tu.
    Ja osobno volim to riješiti sa dijeljenjem sa 2, jer je najlakše razumjeti.

      Zašto je ovo glupo pitanje ?
  • već je poznato svugdje
  • ne treba u praksi
  • da mi zatreba prvo ću googlati
  • To je zapravo i programiranje postalo u praksi, kada nešto trebaš napraviti, prvo googlaj pa onda razmišljaj.

    Primjer 2
    Dosta je često na intervjuima dobije pitanja u vezi binarnih stabala.
    Pitanju su tipa: binary search, visina stabla, normalizacija stabla, itd.
    Obično se dobije po 20 minuti za riješenje.

      Ovo je isto primjer idiotizma i to iz više razloga:
  • svi programski jezici imaju ovo implementirano, u praksi ovo ne treba
  • ako netko nikada nije prije ovo implementirao, nema šanse da uradi u 20 minuti, još na papiru
  • jedino tko ovo zna napraviti u 20 minuti, je onaj tko je prije to već napravio
  • I to se onda u praksi svodi da postoji set pitanja, koje morate naučiti rješavati radi intervjua ali ne zato što to treba u praksi.

    Ovakvih primjera ima još mnogo.

      Uglavnom se svode na pitanja
      koja nisu potreban u praksi
      pitanja koja možete riješiti samo ako ste ih prije riješili

    Što otprilike znači da se morate unaprijed pripremiti, čak bih rekao i naučiti napamet.

    Faze intervjua

    Sam proces intervju je obično podijeljen u nekoliko faza.
    Zna to i vremenski trajati jako dugo.

    U Skypu u mome slučaju je trajalo 6 mjeseci, istina 6 mjeseci.
    Da je još 3 mjeseca duže, mogao sam i roditi 🙂

    Bilo da se vi javite na oglas ili vas neki recruiter pronađe (ja imam više iskustva sa ovim), to obično izgleda ovako:

    1. Gledaju vaš CV i prema tome ocijenuju da li ste im zanimljivi
    Zato je bitno imati dobar CV, ne bih nikome savjetova da laže na njemu, ali morate se prikazati u dobrom svijetlu.
    Ja osobno imam napisane firme i pozicije na kojima sam radio, u kojem vremenskom roku, koje tehnologije i opis od 1-2 rečenice o projektu.
    Kako imate više iskustva CV Vam raste, a ne želite da bude prevelik, jer nitko neće čitati 10 strana.
    Moj je trenutno na 3 strane i mislim da mi je to max.
    CV Vam je najbitniji, jer ako on nije dobar, neće Vas ni zvati dalje.

    2. Poslje toga krenu telefonski / Skype interviju
    Tu sam svašta vidio. Obično budu bar 2 pa naviše.
    Uglavnom s developerima i menagmentom.
    Ponekad bude i sa više različitih developera, ali ne u isto vrijeme.
    Imao sam iskustva da me 3 developera, svaki u svom intervju, pitaju isto pitanje npr. “Što su generatori u Pythonu”.
    Uglavnom im je 40% pitanja bilo isto, i to znam biti dosadno, jer se misliš “Pa zadnjim put me je to onaj drugi isto pitao”.
    Prema mom iskustvu, ti intervju nisu da se nastavljaju jedan na drugi, već više ljudi Vas želi upoznati i vidjeti tko ste.
    Nekada sam trebao i kodirati online a oni bi gledali.

    3. Offline zadatak
    Nekada bih dobio i zadatak koji je trebalo riješit.
    To mi je OK ako je potrebno do 2h ili mi je barem zanimljivo.
    Neki su bili i po par dan kodiranja.

    4. Onsite intervju
    To je kada dođete do njih na njihovu lokaciju.
    Ovo treba plaćati poslodavac, iako sam jednom doživio da su tražili do mene da dođem o svom trošku.
    To bi bilo znalo biti samo radi upoznavanja, ali je bilo i kodiranja.

    5. Jave Rezultat (više puti)
    Ako ste prošli sve faze do sada i imali uspješan onsite intervju, i dalje ne morate dobiti posao.
    I osobno do sada imam 3 iskustva gdje sam prošao sve faze, a poslije bi mi javljeno da se to mjesto ipak zatvara radi reorganizacije.
    I sve se radilo o firmam izvan HR.
    Tako da i van naše države ima svega.
    Neki misle da su ljudi u nas neorganizirani, a da je vanka to bolje, ali ja sam i za vanka vidio svega.

    Zaključak

    Većina intervju za programere su glupi, nemaju veze sa onim što što vam treba za to radno mjesto u praksi.

    Ako želite negdje dobiti posao, prvo morate pobijediti njihov intervju.
    Savjetovao bih googlanje njihovog procesa, ako ste sretni naći ćete i pitanja.
    Ako Vas je našao nekakav head-hunter, recruiter, i on će Vam ih sam dati, što čini cijeli intervju jako smiješnima, pogotovo kada vam 80% pitanja ispadne pitanja koja ste već čuli.

    U Indiji sam na liječenju hilurije

    Ožujak 6, 2014

    Odavno nije bilo novih postova, pa se mnogi (prijatelji, poznanici, neprijatleji :-)), pitaju šta ima sa menom.

    I oni koji znaju da sam u Indiji na liječenju, šalju mailove sa pitanjem kako sam.
    Pošto nemam redovit pristup internetu (svaka 2 tjedna se spojim na možda 1h), teško mi je svima odgovoriti.
    Tako da ću novosti stavljati na blog, te samo slati link na postove sa ovog bloga.

    Novosti

    Trenutno sam u Indiji, na liječenju.
    U 10. mjesecu 2012, kada sam bio na poslovnom putu u Kini, sam dobio hiluriju.
    Od kada sam se vratio sa poslovnog puta iz Kine, ja se nisam osjećao zdravo, a prvi jasni i ozbiljni simptomi su se vidjeli već u 2. mjesecu 2013.
    To se lako primijeti, jer vam mokraća postanje bijela kao mlijeko(to je najgore stanje), kod mene je u par stadija bila i takva.
    Prije dolaska u Indiju, ja sam bio u stanju da sam spavao u prosjeku po 15 sati dnevno, a duže od 4 sata nisam mogao biti na nogama, morao sam opet odspavati 2-3 sata.
    Ukratko totalni kolaps, nisam imao ni fizičke ni mentalne snage nizašto.
    Nakon više od 6 mjeseci mučenja sa zdravstvom (jer oni nemaju iskustva sa tom bolešću), i bez ikakve dijagnoze i liječenja, te vidjevši da mi ništa drugo ne preostaje, pokupio sam se u Indiju na liječenje, jer tamo imaju iskustva sa tom bolešću (Indija je također bila i jeftinija od drugih opcija).
    Npr. dan bolnice u UK (gdje sam isto, preko weba, našao neke klinike) je oko 1000 Eura, po ko može neka si priušti.

    Planiram detaljno opisati svoje mučenje sa HZZO i firmom gdje sam zaposlen(jer oni u troškovima su sudjelovali sa 0 kn, a zbog službenog puta na koji me je poslala firma sam se i razbolio), tako da kada se netko nađe u sličnoj situaciju da zna bolje djelovati nego ja.
    Da sam tada znao ono što znam sada, sigurno bi bolje prošao i zdravstveno i financijski.

    Sve troškove plaćam sam sebi jer i do HZZO (a i oni su posebna priča za sebe) i od firme (zbog koje sam bio na poslovnom putu) sam dobio NIŠTA (iako su njihova početna obećanja bila da gdje god da budem trebao ići na lijećenje u svijetu, firma će platiti jer ona “stoji iza svojih ljudi”). Od svega toga što sam naučio je da je obećanje ludom radovanje.

    Živim jako skromno (bez struje) tj. kako i Indijac za 2 dolara dnevno. Zanimljivo je i to iskustvo (života na 2 dolara dnevno, jer nemam para na bacanje).

    Kako je počelo liječenje

    Kada sam došao u Indiju (Bombay), liječnici su brzo(u roku par dana) dijagnosticirali i odredili tok liječenje. Tada sam bio kod liječnika koji liječe standardnim “zapadnim” metodama kao kod nas. Ovo napominjem jer tamo (u Indiji) ima dosta liječnika koji liječe njihovim tradicionalim metoda, tj. ayurvedom.
    Tada je nastao prvi problem, kada sam na osnovu CT-a vidjeli da ja imam samo jedan bubreg koji radi (za ovaj drugi znam da ne radi od 2006. godine, ali nitko ne zna zašto, očito je jedan odlučio da može odmoriti kada je drugi bubreg radi :-)). Zbog toga što imam samo jedan bubreg, zapadni liječnik mi je savjetovao da ja to riješim ayurvedskim putem, jer bi njegove metode liječenja mogle prouzrokovati, kao side effect, probleme sa bubrezima, a pošto ja imam samo jedan radni bubreg, ako bi mi se to dogodilo onda bi imao još većih problema. Zamislite samo da ste u stranoj zemlji, na drugom kraju svijeta, i onda vam jedini bubreg otkaže.
    Onda sam pronašao ayurvedskog liječnika, poslije sam bio i na konzultacijama kod još par, radi sigurnosti, i svi su se slagali oko dijagnoze i liječenja.
    Svi su mi rekli da će mi trebati minimalno oko 6 mjeseci (a “zapadna” metoda bi trajala oko 3-4 mjeseca) da mi bude bolje, iako sam uponao ljude kojima je trebalo i po 1-2 godine da se kompletno oporave.
    Upoznao sam dosta ljudi (oko 10-tak) koji se liječe ayurveskim načinom od mnogih bolesti koje “zapadna medicina” ne liječi. Tipa: sindrom kroničnog umora, dijabetes, parkinson…

    U kakvom sam stanju sada

    Ako se striktno držim pravila koji su mu ayurvedski liječnici ovdje dali, ja sam na kojih 50% kapaciteta prije odlaska u Kinu.
    A ta se pravila svode na: kada da spavam, koliko da spavam, što da jedem, kako, koliko i što da ne jedem; skupa sa njihovim lijekovima (terapijom).
    Čim počnem zanemarivati njihova pravila, stanje mi se počne pogoršavati.
    Čak ako samo i na jedan dan zanemarim, odmah osjetim razliku i stari se problemi počnu vračati.
    Nadam se da će se sa striknim pridržavanjem pravila i terapije i ti problemi u dogledno vrijeme nestati.

    Čujemo se …

    Za buduće informatičare, programere, sistemce

    Prosinac 8, 2012

    Sljedeća dva linka bi preporučio pročitati svakome tko misli biti “informatičar”.
    Ako planirate upisati ili studirate računarstvo onda vam je obavezno 🙂 .

    Pogled od Radoslava Dejanovića.
    Zanimljivo štivo, iako se ne bavi problematikom razvoja software, za to je bolji drugi link.
    http://www.monitor.hr/clanci/sindikat-trudbenika-informatickih/161919/

    Ovaj link bi preporučio svima koji se misle baviti razvojem software tj. programiranjem.
    Pogotovo prvu poantu “Temporary nature of knowledge capital”
    http://www.halfsigma.com/2007/03/why_a_career_in.html

    P.S. u industriji sam profesionalno preko 7 godina

    Google ponuda za posao, dio 2

    Studeni 26, 2012

    Evo konačno drugog dijela posta “Google ponuda za posao, dio 1

    Žalosno je da čovjek mora otići na drugi kraj svijeta, do Kine (XiAn), da bi uhvatio vremena napisati ostatak.
    Tako da se ispričavam svima koji su čekali na ostatak.

    Pa da krenem.
    Znači dobio sam email te sam isti dan preko emaila dogovorio za telefonski intervjue.

    Do intervjua je bilo par dana, pa sam malo više googla o Googlu, njihovom procesu intervjua itd.

    Intervju je bilo preko telefona.

    Ako ikada mislite imati intervju preko telefona preporučio bi nabavku slušalica i mikrofona.
    Ja to nisam imao i bilo mi je jako naporno držati mobitel, a  i 50% sam lošije čuo, pa ga dosta stvari nisam ni shvatio.

    U svakom slučaju intervju je počeo sa standardnim prelaženjem preko životopisa, što si radio, gdje, zašto, koliko.

    Nakon toga sam trebao ocijeniti svoje sposobnosti, na skali od 1 do 10 u sljedećim područjima:

    • TCP/IP
    • Linux administriranje
    • Linux interno (kako interno radi sistem)
    • algoritmi i strukture podataka
    • Python,
    • C
    • C++

    Onda mi je rečeno da je Guido van Rossum za sebe ocijenio da zna Python za 8.
    Nisam mu ništa odgovori, ali tu mi je već proces izgledao glupo.

    Ako tvorac nečega za sebe kaže da zna nešto za 8, što je 80%, što onda mi ostali možemo reći, jedino nam ostaje 1,2,3 i možda eventualno 4.
    Eto ja osobno taj Python čaprkam već sigurno preko 5 godina, pročitao sam 10 knjiga o njemu, ali koju si ocjenu mogu dati ? Ako kažem 4 to bi znaćilo da znam znam 50% od onoga što zna Guido, da si dam 2 to znači da znam 25% i što onda ostane nego si dati 1. U svakom slučaju već cijeli proces mi je već tu izgledao glupo, besmislen.
    Osim ako nije smisao reći da sve znaš za 2 ili 1.

    Naravno dao sam si neke ocijene iz toga i nastavo dalje, ali mi je već proces intervjua izgledao “čudan”.

    Onda je uslijedio 16 pitanja, ta pitanja, po redoslijedu kako su mi postavljena ću navesti ovdje:

    1. Koliko baytova ima MAC adresa ?
    E ovdje su me totalno izgubili. Nema nekakvo pitanje što je MAC, čemu služi, nego odmah neko pitanje, kojem ja osobno ne vidim smisao. To se ili zna, ili se progugla i za 5 sekundi sazna.

    2. Koji signal šalje naredba kill po defaultu ?
    Ajde to sam znao pa mi se podigao moral.

    3. TCP Handshake ?
    Isto znao, ali samo zato što sam prije par dana to vidio.

    4. Ako je netmask /24, koliko IP adresa ima ?
    Ja krivo čuo pa mislio da me pita /31, pa je i odgovor bio kriv.

    5. Kako se zove record za IPv6 u DNS-u ?
    A je si me našao, tada sam znao da je A za IPv4.
    Kao što rekao glupo pitanje, da sam tada znao da je odgovor AAAA da li to znači da znam o IPv6 išta više od toga ?

    6. Prebaciti dekadski 11 broj u binarni.
    Ovdje su me totalno zbunili, 3 puta sam tražio da ponovo pitanje i svaki put sam mislio da pitanje nisam dobro čuo. Prije toga pitanja: DNS, netmask, a sada neko početničko.

    7. Koliko bita treba za kodirati informaciju za prava pristupa za samo korisnika u linuxu ?
    Ja sam rekao 3 jer sam misilo, 1 za read, 1 za write i 1 za executable, po njegovom glasu sa mislio da sam pogodio.
    Iako kada sam poslije razmišljao shvatio sam da za kodirati 3 stanja dovoljna su i 2 bita i još imaš jedno stanje viška.

    8. Što je uljez u /etc/passwd fajlu ? Nabrojio je 9 stavki ?
    Odgovorio language i comentar, a zapravo je language i umask.

    9. Pretvoriti heksadecimalni 2F u dekadski
    Ovo sam falio radi gluposti, iako odgovor znam.

    10. Kako pokrenuti naredbu kao root ?
    Na pitanje da li može dati detalje, tj. da li iz terminala ili iz programa, odgovor da detalji nisu dozvoljeni. Pa sam onda redom nabrojio: su sudo, SUID.

    11. Kako sticky bit djeluje ako je postavljen na direktoriju ?
    Tada nisam znao odgovor, lako se zaborave te stvari ako se ne koriste svakodnevno.

    12. Koja komanda od full path name dobije informacije o i-node ?
    Rekao stat.

    13. Kako socket pretvoriti u nešto kao fajl ?
    Ovo pitanje zbog loše kvalitete zvuka, nisam najbolje razumio pa sam rekao da ne znam.

    14. Quicksort najbolje i najlošije vrijeme sortiranja ?
    Ovo sam polovično pogodio, i koristim riječ pogodio jer nikada nisam te stvari učio napamet.
    Ovo mi je pitanje isto bilo glupo, je algoritmi nisu bubanje različitih kombinacija n i log.

    15. Poredati od bržeg do sporijeg read iz registra, disk i/o, contekst switch, i read iz memorije.
    Ovo sam znao.

    16. Da imam array od 10000 članova po 16bita i ne ograničeno rama, kako bi izračunao koliko je bita postavljeno ?
    Uopće nisam razumio u čemu je poanta pitanja, i već sam bio totalno zbunjen od svih tih pitanja.

    Moja točnost je bila oko 50%, bar po mome viđenju. Mogla je biti i oko 70% jer sam se na par pitanja zbunio, što zbog lošeg zvuka, što zbog pitanja i njihovog redoslijeda.

    Ono što me iznenadilo u njihovim pitanjima je što velika većina uopće nisu bila ništa inteligentna. Oni su postavljali pitanja na koja njihov proizvod daje odgovore.Ne vidim kako ova pitanja pokazuju neko čvrsto znanje, jer ti se odgovori ili znaju ili ne znaju, a znaju se jedino ako ste proveli sate i sate na njima.

    Također i sama osoba koja mi je postavljala pitanja mi nije izgledala kao osoba koja zna odgovore na to. To sam zaključio jer nikakvih dubljih rasprava nije bilo, kada bi postavio potpitanje odgovor je bio da to nije dopušteno. Imao sam osiječaj kao da ima neku aplikaciju ispred sebe koja izbaciju pitanja i on mi ih čita, ja odgovaram, i on unosi moje odgovore.

    U svakom slučaju ovdje se radilo o poziciji sistem administratora, što oni nazivaju “site reliability engineer“, pošto sam ja svoj vijek radio kao developer, možda je moje viđenje u krivu, možda prosječni sistem administrator lako zna odgovore na gore navedena pitanja.

    U svakom slučaju nakon par dana su mi javili da me neće dalje uzimati u proces, očito sam imao premalo točnih odgovora, da će mi se možda javiti iduće godine.

    Nabavio sam si MacBook Pro

    Svibanj 29, 2012

    Radi se o ovom modelu

    Koristim ga već nekih mjesec dana, jedina mana koju ima je što ne mogu ekran otvoriti više od 130 stupnjeva (PC laptop mogu otvoriti preko 180 stupnjeva).

    Sa ostalim svim sam zadovoljan.

    Promjena koncepta bloga

    Svibanj 27, 2012

    Iako je ovaj blog zamišljen kao mjesto gdje ču pisati svoja iskustva sa Linuxom, mijenjam koncept.

    Teme će uglavnom biti tehnološke.

    lakše mi je nastaviti pisati na ovome blogu nego otvarati blog za svaku tematiku zasebno.

    Nakon godinu dana linux-a

    Prosinac 12, 2008

    Preporučio bih da se prije ovoga pročita Razlika između Linux-a i Linux distribucije, ako ne znate razliku između Linux-a i Ubuntu-a.

    Pošto ima više od 1 godine(oko 1 godine i 2 mjeseca) da aktivno koristim Linux( distribucija Ubuntu 7.10 -> ovo je verzija koju sam prvu instalirao i nisam radio nadogradnju na noviju, niti planiram) za stolno računalo, odlučio sam napisati svoja iskustva, dobra i zla u tih godinu dana.

    Nakon ovih godinu dana Ubuntu bih dao ocjenu( 9/10 ).
    Prije toga sam koristio WinXp, za vas koji volite Win VS. Linux mogu reci da bih WinXp-u da ocjenu (6/10).
    Vistu nikada nisam koristio kod kuće, samo par puti na javnim računalima.
    Ne želim se u komentarima raspravljati oko ovih ocjena, one su sa moje strane za mene korektne i točne, te donesene nakon dugo razmišljanja.

    U daljem tekstu kada koristim riječ Linux, ne mislim konkretno na Linux Kernel, nego na Ubuntu 7.10 distribuciju jer sam nju koristio zadnjih godinu dana.

    Najveći strahovi, zbog kojih sam odgađao prelazak na Linux-a sa Windowsa su bili:

    1. Da li ću moći raditi sve što sam radio na Windowsu i na Linuxu ?
    2. Da li ću moći otvarati dokumente koje sam napravio na Windowsu u Linux-u ?
    3. Da li to uopće stabilno radi ?
    4. Da li ću se moći snaći, tj. da li će mi Linux biti prekompliciran ?

    Odgovori na strahove:

    • Da li ću moći raditi sve što sam radio na Windowsu i na Linuxu ?

    Da mogao sam i čak sam otkrio da na Linux-u mogu neke stvari koji nikada nisam mogao na WinXp-u.

    • Da li ću moći otvarati dokumente koje sam napravio na Windowsu u Linux-u ?

    Da mogao sam, word, excell, pdf, slike, muzika, power point, sve je to radilo bez problema. Možda postoje neki formati koji se ne mogu otvoriti na Linux-u, ali ja na njih nisam naletio. Pada mi na pamet konkretno CorelDraw formati bi možda bili problematični, ali u to nisam siguran.

    • Da li to uopće stabilno radi ?

    Mogu reći da radi jako stabilno. U ovih godinu dana mi se nikada nije dogodilo(kucam u drvo), da mi je kompjuter jedan dan radio a da se sutradan nije mogao upaliti, kod Windowsa sam nažalost imao takva iskustva. Jedan dan radi, urednog ga ugasim, sutradan neradi i moram izgubiti par sati da mi stvari samo prorade. To je zapravo i razlog zašto sam prešao na Linux, jednoga dana pao mi je fajlsistem na windowsima i kada sam vidio da moram sve ponovno instalirati odlučio sam isprobati Linux, nisam zažalio.

    • Da li ću se moći snaći, tj. da li će mi Linux biti pre kompliciran ?

    Mogu reći da sam se uspješno snašao. Ako sam ikada i imao kakav problem na lokalnim Ubuntu forumima( http://www.ubuntu-hr.org/ i http://www.ubuntu-rs.org/ ) dobio bih odgovor unutar jednog dana. Napominjem da kada sam počeo koristi Linux, nisam znao i što se nalazi u /etc direktoriju, eto koliko je moje praktično znanje o Linuxu bilo, iako napominjem da sam znao koja je razlika između Linux-a i Linux distribucija. Osobno mislim da svatko tko znam instalirati Windowse i razumje osnovne stvari u vezi kompjutera će se vrlo lako snaći u Linuxu.

    Problemi kod Linux-a

    Ja ne mogu reći da sam imao nekih problema. Uglavnom su problemi bili što sam išao nešto raditi na način kako sam to prije radio na windowsi, ali sam linux tako ne funkcionira kod njega se to radi na drukčiji način, kada bih saznao kako to učiniti na ispravan način nije bilo problema, konkretno mislim na dodavanje novog HDD kada je linux već bio instaliran.

    Moglo bi se reći da je problem to što neki programi koji rade pod windowsima ili igre ne rade na linuxu, ali to je već problem toga što ih sami proizvođači nisu napravili da rade pod linuxom, nego problem samog linuxa a i to se da riješiti sa virtualizacijom, ako su potrebni isti ti programi.

    Moglo bi se reći da je problem i to što ćete sada morati raditi istu stvar u nekom drugom programu,pa će trebati neki period da se otkrije koji je to novi program i nauči kako se sa njime radi, to može potrajati biti od par minuta do par sati. Ali i to samo po sebi ne bih svrstao u probleme jer osoba treba i može toga biti svjesna prije promjene operativnoga sustava, kao što će te imati period učenja kada promijenite auto isto tako će te imati i period učenja kad promijenite operativni sustav.

    Gdje me je Linux oduševio

    • Oduševio me svojom jednostavnošću.
    • Stabilnošću, kada sam nešto jednom napravio nije mi se dogodilo da to sutradan neradi.
    • Nema nikakvih virusa i ostalih gluposti.
    • Otkrio sam mnoge programe koje nisam mogao prije koristiti na windowsima, ili ih nisam mogao tako jednostavno koristiti.
    • Kada se instalira distribucija dobije se toliko puno programa za svakodnevnu upotrebu i drivera. Ništa nisam mrzio na widowsima više od toga što svaki put kada bih morao praviti novu instalaciju izgubio bih još pola dana dok bih instalirao sve moguće drivere i programe koje koristim. Za instalirati Ubuntu vam treba manje od uru vremena i sve odmah radi i imate sve programe koji vam trebaju, učiniti to kod windowsa 😦 .
    • Cijeli se sustav automatski nadograđuje.
    • Mogu stvari automatizirati, stvari koje često radim se mogu lako automatizirati unutar shell skripti i vjerujte nije to toliko komplicirano kao što zvuči 🙂 .
    • Kada je i bilo problema i kada bih ih riješio uvijek bih naučio nešto novo što bi mi koristilo. kod windowsa sam imao iskustvo da kada bih riješio neki problem, nisam znao ni kako je nastao i što ga je točno uklonilo, niti bi naučio nešto novo u vezi cijelog sustava.
    • Konačno imam dostojan backup, ovaj problem na windowsim ni nakon 5 godina nisam uspiješno riješio. Sa rsync-om se čuda čine.
    • Linux mi daje puno veću slobodu da se svari izvršavaju onako kako ja želim, jer mi tako najviše odgovara.
    • Troši dosta manje radne memorije, bar kod mene.

    Zaključak

    Htio bih napomenuti da mi se čini da Ubuntu zna poprilično opteretiti CPU kada se surfa po nekim zahtijevanim stranicama(iako to ima i veze sa samim stranicama) nego što mi je to windows radio, ali isto tako pod punim CPU opterečenjem sam linux radi puno bolje nego windowsi, ovo je sve koliko me pamćenje služi nemam windows na tom kompjuteru od kada imam linux, pa nisam mogao ponovno provjeriti. Dok neki drugi ljudi su mi rekli da njima Ubuntu radi brže kada surfaju nego WinXP pa to možda ovisi i od kompjutera do kompjutera.

    Nakon godinu dana ja sam jako zadovoljan sa Ubuntu linux distribucijom i namjeravam je koristiti i dalje. Kada bih imao više vremena isprobao bih neke druge distribucije, koje su manje hardverski zahtjevne jer je moj kompjuter poprilično star oko 8 godina trenutno.

    Od DV kazete do DVD-a -> prezentacija

    Srpanj 24, 2008

    Ove godine sam bio predavač na slobodnom festivalu( http://2008.slobodnifestival.info/ ).

    Evo slajdova sa prezentacije:

    Prvi post

    Prosinac 6, 2007

    Cao,

    Na ovome blogu ce se nalaziti sadrzaj koji je povezan sa linux(unix) operativnim sustavom.

    Kod kuce koristim Ubunut 7.10(Gusty Gibbon), a na poslu radim pod Solarisom(9 & 10).

    Hvala na posjeti…